HRVATSKA REPUBLIKANSKA STRANKA

 

Proslov

1) Temeljna programska orijentacija Hrvatske republikanske stranke (dalje: HRS) je dokument Biskupske konferencije BiH „Politika po mjeri čovjeka“ u kojem su opisane vrijednosti i načela koji bi trebali biti temelj političkog djelovanja kao djelovanja za istinsko opće dobro. Bitni elementi svake političke i administrativne službe koja to ime zaslužuje moraju biti kompetentnost i spremnost, s jedne strane, a s druge svijest i odgovornost. Prije odgovora zašto HRS, potrebno je istaknuti par citata iz spomenutog dokumenta koji su bili motiv stvaranja HRS-a:

Naš prekid s komunističkim sustavom što, nažalost, ne znači i prekid s komunističkim mentalitetom pratila su, za razliku od drugih zemalja, krvavi obračun i nametnutog rata, koji su iza sebe ostavili pustoš i u materijalnom i u duhovnom smislu. Neosporna je činjenica da se procesi ozdravljenja čovjeka i društva te izgradnja zemlje ni izdaleka nisu ostvarili u onoj mjeri, u kojoj je to bilo nužno i u kojoj se to na temelju proteklog vremena od blizu dva desetljeća s pravom moglo očekivati. Neispunjena očekivanja dobrano su poljuljala vjeru u demokraciju, a pogotovo u politiku. Upravo je povjerenje pučanstva u politiku i političke stranke doživjelo najjači pad.

Time je dovedeno u pitanje i povjerenje u važne demokratske institucije. Pad osobne vjerodostojnosti političara dosegao je najnižu točku. Najčešće asocijacije koje se povezuju sa zvanjem političara danas su nepoštenje, korumpiranost, koristoljublje, nesposobnost u djelovanju i nevjerodostojnost. Politika, političari, stranke ne djeluju atraktivno. Često izgleda da su koncentrirani samo na vlastiti probitak, da misle samo na vlastitu stranku i na svoju moć.

Osim nepovjerenja u politiku i političare, reakcija velikog dijela građana se očituje u apstinenciji, najčešće na izborima, ali isto tako i kod drugih oblika demokratske participacije. Međutim, oni koji misle, da se mogu držati podalje od politike, podliježu jednoj od temeljnih pogrešaka.

Politika nije neko sporedno i zanemarivo područje društvenog života, koje možemo zaobići time da se njime ne bavimo. Pa i tamo gdje građani ne žele ništa imati s politikom, oni ne mogu pobjeći politici i njezinom djelovanju. Politika nas dotiče još u ranom djetinjstvu kao članove najmanje socijalne jedinice, obitelji, čiji životni uvjeti ovise o javnim ustanovama i zakonima, o komunalnoj politici, obrazovnoj, poreznoj i socijalnoj politici države. Politika nas dotiče i kao članove zajednice s njezinim javnim ustanovama, koje treba financirati, kao sudionike u prometu, kao potrošače energije, kao konzumente i porezne obveznike. Dotiče nas i kao građane neke zemlje preko koje smo uključeni u veliku mrežu odnosa ne samo unutar, nego i izvan zemlje.

 

Uvod

2) HRS je narodna, socijalna i demokršćanska stranka. Temeljna načela su: jednakopravnost hrvatskog naroda, kao i drugih konstitutivnih naroda i tzv. ostalih na teritoriju cijele BiH. Istinskom jednakopravnošću svih naroda koja bi institucionalno i pravno poštovala sve narode, ali i svakog pojedinca, jedino se može doći do održive i dugoročne BiH.

3) U skladu sa potpisanim i općeprihvaćenim međunarodnim poveljama i konvencijama, zalažemo se za društvo u kojem će se ostvariti svako temeljno ljudsko pravo, a osobito pravo na život, osobnu slobodu i sigurnost, slobodu savjesti i vjere, slobodu mišljenja i izražavanja, slobodu udruživanja i političkoga djelovanja, slobodu kretanja, prebivanja i izbora mjesta življenja, slobodu tiska, pravo na naobrazbu, kulturnu afirmaciju i jednakost pred zakonom. Protivimo se svim oblicima diskriminacije zasnovane na rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjerovanju, etničkoj pripadnosti, političkim i drugim uvjerenjima.

 

Programska načela

4) Bosna i Hercegovina je domovina (i) hrvatskoga naroda. Zalažemo se za decentraliziranu državu u kojoj se poštuje trodioba državne vlasti i afirmira razvoj lokalne samouprave.

5) Ravnopravnost hrvatskog naroda, svakog pojedinog Hrvata, od Save do Neuma, su prioritet i osnovna misao vodilja HRS-a, daleko veći od onoga što bi netko drugi htio da nam to bude. Nikada i ni u kojem slučaju nauštrb bilo koga drugoga, nego jednostavno da u BiH stvorimo ustav i sustav u kojem smo svi jednaki, bez obzira na nacionalnu pripadnost.

6) Rješenje ustavno pravnog statusa Hrvata u BiH je temeljni i primarni fokus djelovanja. Čvrsto opredijeljeni za BiH, ali za BiH uređenu na konsocijacijskim i federalističkim načelima, za BiH po mjeri sva tri njena konstitutivna naroda i svih njenih građana.

7) Asimetrično ustrojstvo jedan je od uzroka disfunkcionalnosti i teškog djelovanja njezinih institucija, te je međunarodna zajednica prinuđena intervenirati i na taj način često supstituirati samu državu BiH. Međutim, (pre)često su te intervencije išle na štetu hrvatskoga naroda u BiH, što je dovelo do dekonstituiranja hrvatskog naroda.

8) S toga se zalažemo za teritorijalnu autonomiju kroz federalnu jedinicu sa relativnom hrvatskom većinom u sklopu jedinstvene države BiH. Od naših legitimnih prava sigurno ne smijemo odustati niti smijemo s njima trgovati. Svakom građaninu unutar federalne jedinice ustavno osigurati sva građanska i ljudska prava, bez obzira na nacionalnu pripadnost i spol.

9) Nacionalno pitanje Hrvata u BiH može biti riješeno jedino dogovorom legitimnih predstavnika sva tri konstitutivna naroda. Međunarodna zajednica treba biti neutralni supervizor u tom procesu, a ne pristrani sudionik koji stalno favorizira jednu stranu i njezine zahtjeve. Zbog svega toga, mi kao Hrvati ne smijemo sebi dopustiti luksuz bilo kakvih političkih ekshibicija i podjela nego moramo raditi na dugoročnoj političkoj strategiji hrvatskog naroda u BiH koju moramo svi poštovati. Raditi na rješenju ustavnopravnog i političkog statusa Hrvata, a ne iskorištavati neravnopravni status za zadovoljavanje osobnih ili stranačkih, osobnih interesa.

10) Osnovno načelo koje mora poštovati svaka hrvatska politička stranka je izborni legitimitet hrvatskog naroda, to jest, poštivanje većinske izborne volje hrvatskog biračkog tijela u BiH. HRSće biti bedem obrane izbornog legitimiteta hrvatskog naroda u BiH na nacionalnoj razini, što nipošto ne znači da na nižim razinama nećemo biti glavni protivnik politici koja hrvatske općine, županije, ali i samim pojam hrvatstva smatra privatnim vlasništvom.

11) HNS kao nadstranačka institucija gdje će se definirati i odlučivati o svim pitanjima od vitalne nacionalne važnosti za hrvatski narod. HNS je opravdao ulogu kada se radi o načelima, međutim kada se radi o političkom djelovanju, ona tek mora opravdati očekivanja. Bošnjaci imaju unitarističko viđenje BiH, Srbi secesionističko, a Hrvati nemaju nikakvu viziju. Kako možemo očekivati od hrvatskog čovjeka u BiH da se probudi iz apatije, ako su naše vođe svele političko djelovanje i strategiju isključivo na kadrovsko popunjavanje nadzornih i upravnih odbora javnih poduzeća i dr. HNS mora postati narodni parlament u kojem će se raspravljati, oko strateških tema i nacionalnih interesa, ali zaključci HNS-a moraju biti zapovijed, a ne isprika i opravdanje.

12) Reduciranje broja mandata parlamentarcima i svim političkim dužnosnicima. Na ovaj način bi se onemogućila rotacija uvijek istih ljudi, samo na različitim pozicijama. Omogućilo bi se novim ljudima, a time i novim idejama da izađu na vidjelo. Skoro pa 20 godina isti ljudi se rotiraju na istim pozicijama, a zemlja ne ide dalje, nego tapka u mjestu, zarobljena u „status quo“, a odgovornost za to ne preuzima nitko.

13) Onemogućavanje profesionalizacije statusa zastupnika i oduzimanje većine privilegija parlamentaraca i javnih dužnosnika. Samo onemogućavanjem profesionalizacije statusa zastupnika primjerice u županijskim skupštinama, te reduciranjem troškova prezentacije, kupovine automobila, putovanja i sl. dužnosnika, počevši od parlamenta, vlade, ministarstava, pa do lokalnih nivoa vlasti, dobila bi se financijska ušteda s kojom bi se, primjerice, školama omogućio besplatan pristup internetu, kupovina računala i osposobljavanje školskih laboratorija. Izabrani dužnosnici HRS-a pismeno odustaju od profesionalizacije statusa u zakonodavnim tijelima vlasti na svim razinama.

14) Plaća parlamentaraca i javno političkih dužnosnika usklađen sa razinom prosječne plaće u BiH.

 

Suradnja sa drugim strankama u zemlji i inozemstvu

15) HRS će surađivati sa svim demokratskim političkim strankama u BiH koje se zalažu za Bosnu i Hercegovinu, cjelovitu državu ravnopravnih naroda i građana, i koje su spremne prihvatiti HRS kao ravnopravnog partnera, te koje su spremne prihvatiti većinski hrvatski legitimitet na razinama i područjima od vitalnog nacionalnog interesa.

16) HRS će surađivati sa svim strankama u inozemstvu koje budu pokazivale razumijevanje položaja hrvatskog naroda u BiH i rješavanje ustavno pravnog statusa hrvatskog naroda u BiH.

 

Opća načela

16) Smanjenje javne potrošnje i birokratskog aparata na način da se u ogromnoj i brojnoj administraciji na svim razinama uvede sistematizacija radnih mjesta, te uvođenje modela pravljenja „dnevnika rada“ svakog pojedinca uposlenog u javnoj upravi. Nisu problem prekobrojni uposlenici u javnoj upravi, koliki je problem što većina njih ne zarađuje svoju plaću.

17) Strategiju gospodarskog razvoja potrebno definirati kroz tri prioritetna segmenta bez kojih gospodarski i bilo koji drugi razvoj nije moguće ostvariti ni u jednoj sredini, a to su poljoprivredni, turistički i industrijski. Nijedna strategija u se neće moći provesti bez korjenitog restrukturiranja samog administrativnog aparata koji je prevelik, nekvalificiran za poslove koje treba obavljati, a iz čega proizlazi da je neefikasan i skup za društvenu zajednicu.

18) Također, županijske vlasti će u što skorije vrijeme morati omogućiti bolji gospodarski okvir za strana ulaganja u bilo koji sektor gospodarstva omogućavanjem lakšeg otvaranja poduzeća za lakši dolazak svježeg kapitala kroz kvalitetnu pripremu infrastrukture i komunalija (npr. ogroman neiskorišten potencijal stoji u istočnom dijelu Hercegovine na potezu Stolac – Neum – Ravno – Čapljina koji je infrastrukturalno nepovezan, čime se onemogućuje svako ulaganje).

20) Poljoprivredna strategija se bazira na povećanju proizvodnje hrane na najplodnijim površinama u zemlji, produžavanje vijeka trajanja poljoprivrednih proizvoda kroz izgradnju hladnjače min.kapaciteta 3.000 tona na više lokacija, bilo da se radi o projektu javno-privatnog partnerstva, bilo da se radi o projektu u vlasništvu udruženja proizvođača hrane, ali u svakom slučaju sa participacijom udjela u projektu vlasti u početnoj fazi, jer projekt u samom startu može biti iniciran i implementiran najkvalitetnije kao projekt od strateškog značaja za županije sa hrvatskom većinom.

21) S druge strane županijske vlade moraju naći mehanizme zaštite domaće proizvodnje hrane prvenstveno od prekomjernog uvoza hrane lobiranjem za izglasavanje zakona na državnoj razini o zaštiti poljoprivredne proizvodnje gdje će se precizirati zahtjevi za zabranu uvoza pojedinih kultura za vrijeme najveće proizvodnje istih, veće poticanje proizvodnje poljoprivrednih kultura uz veću kontrolu davanja poticaja, povećanje kontrole proizvodnje poljoprivrednih proizvoda u skladu sa normama iz EU, što hitnije evidentiranje poljoprivrednih parcela i proizvođača, jačanje domaćih brandova u proizvodnji grožđa-vina kroz evidentiranje svakog čokota loze i konstantnu promociju domaćih brandova vina.

22) Turistička strategija se bazira na povezivanju svih turističkih destinacija, a posebno najposjećenijih turističkih destinacija (npr. Međugorja – najveći turistički brand Hercegovine (preko 1 milijun turista godišnje), Mostara (Stari grad i ostale destinacije u gradu Mostaru), Neuma, te Parka prirode Blidinje i Boračkog Jezera, kao i svih ostalih destinacija.

23) Pod pojmom „povezivanje“ se misli na infrastrukturno povezivanje uređenjem prometnica i prvenstveno uticanjem na dodatno aktiviranje mostarske zračne luke, promotivno povezivanje putem izrade kataloga turističkih destinacija sa evidencijom turističkih agencija i turističkih objekata koji će se promovirati na agresivniji način od dosadašnjeg u suradnji sa turističkom zajednicom. Turistička strategija neće dati rezultate bez uvođenja reda u evidenciju turista, plaćanje boravišnih pristojbi, iskorjenjenije rada na crno mnogobrojnih turističkih objekata, jake suradnje sa lokalnom zajednicom u izradi i provođenju lokalnih turističkih strategija na pojedinim destinacijama.

24) Stavljanje pod posebnu zaštitu posebno vrijednih prirodnih i kulturoloških objekata jer je turističko korištenje takvih resursa u stalnoj je konfliktnoj situaciji između težnje za što većim i intenzivnijim korištenjem i potrebom za očuvanjem i zaštitom, posebno njihovih temeljnih fenomena i dominantnih vrijednosti.

25) Zbog toga je potrebno uvrštenje određenog resursa pod režim posebne zaštite, jer turizam i akteri u njemu moraju se pridržavati posebnog režima zaštite, koji se sastoji i od:

- principa racionalnog korištenja u iskorištavanju resursa;

- aktivnoj zaštiti, tj. da se dio prihoda investira u zaštitu i

- opredjeljenje za adekvatne vrste i oblike turizma, a time i za odgovarajuće vrste, tipove i kategorije objekata ponude.

26) Razvijati tzv welness turizam, kongresni, zdravstveni, športski, nautički, ali i vjerski turizam. U smislu jačanja turističke ponude ostvariti potpunu suradnju sa svim turističkim čimbenicima iz svih županija u BiH te odredišta u susjednoj Hrvatskoj(Split, Dubrovnik, Šibenik, Zagreb itd.).

26) Ubrzani razvoj poljoprivrede i seoskog turizma uklapa se u već puno puta naglašavani ubrzani razvoj turističke privrede. To bi djelovalo na zaustavljanje egzodusa selo-grad, na ravnomjerniji rast životnog standarda, jačanje domaćinstava kao ekonomskih subjekata, te stvaranje široke osnove za osnivanje malih i srednjih poduzeća.

27) Porast zaposlenosti je strateško-razvojni cilj s obzirom da je nivo zaposlenosti sinonim nivoa gospodarskog razvoja svake sredine, životnog standarda i socijalne sigurnosti. Nivo zaposlenosti je nizak, a postojeća gospodarska struktura općine i demografski prirodni priraštaj iz godine u godinu manji.

28) Efikasna i racionalna upotreba resursa (prirodnih i proizvedenih) pretpostavlja efikasnu eko-zaštitu, odnosno stalno izdvajanje iz novostvorene vrijednosti dijela koji će biti utrošen na vraćanje prirodi onog što je od nje uzeto.

29) Investicijsko-razvojna ekspanzija treba da se prvenstveno naslanja na lokalne, odnosno domaće izvore, te izvore iz pred-pristupnih fondova EU.

30) Razvoj infrastrukturnih podsistema (promet, energetika, voda, kanalizacija) je početak i kraj svih dosada pobrojanih razvojnih ciljeva. Optimalan razvoj ovih podsistema je istovremeno najteži i najdelikatniji problem i zadatak županijske vlasti.

31) Obrazovanje je temelj društva i tkogod želi kontrolirati i degradirati društvo i zajednicu, prvi mu je korak da degradira obrazovanje. Kao temeljne smjernice u ovom segmentu naglašavaju se definiranje kolektivnog ugovora koji će štititi prosvjetne djelatnike, a ne vlast; uvođenje normativnih regulativa protiv kupljenih stručnih titula; sindikat kojeg vode profesionalci, a ne klijenti; dopuna nacrtu zakona o visokom obrazovanju, te kategorično postrožavanje kriterija za otvaranje privatnih visokoobrazovnih institucija.

32) Kad se radi o osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju, jedna od glavnih odredaba je normativno i zakonsko osiguravanje stručnih, a ne politički obojenih školskih odbora. Imenovanja u školskim odborima su odrađena kriterijima političke podobnosti, a ne stručnosti. To dovodi do slučajeva da početkom svake školske godine prednost pri zapošljavanju imaju rodbina i prijatelji stranačkih dužnosnika, bez obzira na staž, položeni stručni ispit i nastavno znanje.

33) Još jedan od minimuma obrazovnih standarda izdvojen je postojanje obrazovnih. Primjerice, učenici prvih razreda osnovnih škola po hrvatskom planu i programu u HNŽ nemaju nikakav službeni dokument o završenom razredu, a često maturanti nakon završene srednje škole, osobito kad se radi o stručnim školama, moraju čekati na diplome i po godinu dana.

34) Po pitanju sindikalne borbe za prava prosvjetnih djelatnika, profesionalizirati ulogu predsjednika udruge sindikata, u cilju onemogućavanja sprege istih sa vladajućim strukturama. Na ovaj način bi se onemogućilo korištenje sindikalnih organizacija u političke, stranačke, ali i osobne svrhe.

35) Uskladiti sustav obrazovanja sa potrebama tržišta rada. Društvena marginalizacija mladih, kakva je danas na djelu, najgori je oblik trošenja društvenoga kapitala. Mladi se više doživljavaju kao društveni problem, a ne kao društveni potencijal. S ciljem podizanja konkurentnosti mlade radno aktivne snage i pružanja većih mogućnosti zapošljavanja mladih, u svrhu smanjenja stope nezaposlenosti mladih, provodit ćemo i slijedeće mjere: Povećavanje informiranosti o mogućnostima zaposlenja i samozapošljavanja nakon završetka obrazovnoga ciklusa, čvršće povezivanje tržišta rada s obrazovnim sustavom kroz stručne prakse i pripravnička stažiranja, obvezivanje javnoga i poticanje privatnoga sektora na zapošljavanje mladih, priznavanja profesionalnog volonterskog rada i priznavanje kvalifikacija iz iskustva Poticaji, porezne olakšice i druge stimulacije za zapošljavanje mladih, daljnje poticanje razvoja maloga i srednjega poduzetništva, prateći europske mjere poticanja poduzetništva mladih i samozapošljavanja mladih, uvest ćemo posebne kredite i poticaje za mlade poduzetnike

36) Sveučilište u Mostaru mora biti statusni primjer visokoškolske ustanove ne samo u BiH, nego u Europi. Javnost, osobito akademska, mora otvoreno i glasno progovoriti protiv političkog djelovanja i organiziranja na Sveučilištu i svim srodnim institucijama. Znanost je neodvojiva od obrazovanja i generator razvoja svih uspješnih zemalja. Znanost, međutim, nije i sinonim za visoko obrazovanje. Stoga treba poticati interesno povezivanje Sveučilišta i znanstvenih instituta i gospodarstva, budući da u razvijenim zemljama veći dio financiranja znanosti dolazi iz gospodarstva nego državnog proračuna.

37) Briga o umirovljenicima kroz zagovaranje njihovih prava i pomoć na svim razinama. Nužno je dimenzionirati i izgraditi prostore za umirovljenike ali i umirovljeničke domove, te centre za skrb osoba treće dobi.

38) Zaštita okoliša u politici i javnosti najčešće se tretira kao trošak, namet opterećenom gospodarstvu, a ne kao prilika za novi gospodarski razvoj. Neosporna je činjenica da ulaganje u standarde zaštite okoliša nije jeftino ili besplatno, ali ti standardi u dugoročnom smislu donose ekonomske koristi za investitore, i u smislu uštede temeljnih resursa i materijala za proizvodnju, i u smislu izbjegavanja plaćanja kazni i odšteta. U društvenom smislu smanjuju se troškovi zdravstva za liječenje fizičkih i psihičkih bolesti uzrokovanih štetnim čimbenicima iz okoliša, raste zadovoljstvo lokalnog stanovništva i razumijevanje proizvodne politike industrija u njihovoj blizini.

39) Neosporna je činjenica da nema održivog gospodarskog razvoja bez poštivanja standarda zaštite okoliša, ali nema ni kvalitetne politike zaštite okoliša bez konkretnih financijskih instrumenata koji su rezultat gospodarskog razvoja. Financijski najteže obaveze nalaze se u sektorima gospodarenja otpadom, pročišćavanja otpadnih voda te smanjenja emisija i onečišćenja iz industrija.
ne postoji sustav gospodarenja otpadom. Komunalni otpad se u većini gradova i općina neobrađen odlaže na više ili manje uređene deponije otpada, uglavnom ne postoji primarna selekcija korisnih vrsta otpada. Iz tog razloga HRS će raditi na definiranju sustavnog rješavanja gospodarenja otpadom, te na dizanju ekološke svijesti kod svih građana putem zakonskih prijedloga za selektiranje otpada, kao i projektima iz domene zaštite okoliša i energetske efikasnosti.To će se ogledati kroz konkretne primjere uređenja naselja i šetališta uz rijeke, izgradnjom parkova. Poseban akcent dati ćemo nogostupima uz škole i na putu do škole i igralištima za djecu.

40) Kultura i šport – HRS se zalaže za skrb o kulturnim i znanstvenim institucijama te očuvanju kulturnoga i povijesnog naslijeđa u BiH, a posebno kulturnog naslijeđa i kulturnih institucija hrvatskoga naroda. Umjetnost i stvaralaštvo obogaćuje i nadograđuje kulturu jednoga naroda, ona je poticaj i izraz stvaralačke snage pojedinca a doprinos kreativnosti čitavoga društva. Poticati ćemo razvoj umjetnosti kako tradicionalne narodne, tako i svih oblika kulturnoga stvaralaštva.

41) Šport smatramo sastavnicom kulture života, a ne samo oblikom natjecanja. Zalagati ćemo se, stoga, za razvoj športa u školama i na fakultetima te poticati bavljenje športom u svim dobima života. Razvoj vrhunskoga, profesionalnog športa treba ići ukorak s općim društvenim i gospodarskim razvojem.

42) Informiranje, posebno javni elektronski mediji su bitan čimbenik ostvarenja individualnih i kolektivnih prava u svakoj državi. Posebno su javni elektronski mediji bitni za očuvanje i njegovanje kulturnog i nacionalnog identiteta. I stoga ćemo se zalagati za takve elektronske medije koji će jamčiti svim narodima i svim kulturnim zajednicama jednak pristup i utjecaj na uređivačku politiku ovih medija te jednaku odgovornost za njihovo financiranje.

 

Pravna i demokratska država

43) Pravna i demokratska država jamči svakom građaninu sigurnost i zaštitu od tuđe samovolje, omogućavajući svakom čovjeku da se dokaže bez obzira na socijalno ili imovinsko stanje jer se u pravnoj državi konflikti ne rješavaju prema zakonu jačega već prema pravu i zakonu. Država ima obvezu djelotvorno provoditi pravo, a pravni poredak je obvezujući za svakoga u istoj mjeri.

44) HRS se zalaže za politički nezavisno i profesionalno sudstvo te za materijalnu sigurnost sudaca kao preduvjeta za nezavisno i nepotkupljivo sudstvo.

45) Zalažemo se za demokratsku i profesionalnu policiju koja će biti izvan utjecaja dnevne politike. Policajci trebaju biti dobro plaćeni kako bi u svom radu mogli odoljeti iskušenjima da budu korumpirani. Policija i pravosuđe trebaju u svom radu imati stalnu podršku građana. Svaki građanin treba preuzeti dio odgovornosti za vlastitu i opću sigurnost kroz budnost i smisao za zajedništvo. Za osobnu i opću sigurnost nije dovoljno samo represivno i kazneno djelovanje već isto toliko je važno preventivno djelovanje. Međutim, preventivno djelovanje nije zadaća samo policije i pravosuđa, nego prije svega obitelji, školskih i vjerskih ustanova, različitih udruga i, osobito, medija.

46) Naročitu pozornost ćemo posvetiti borbi protiv organiziranoga kriminala i terorizma. Za učinkovitu borbu protiv organiziranog kriminala i terorizma potrebne su dobro organizirane, profesionalne i s državne razine financirane i koordinirane policijske i obavještajne službe. Stoga podržavamo preustroj ovih službi u BiH. Suradnja sa susjednim državama i međunarodnim institucijama je nužna. Zalažemo se za uvođenje suvremenih tehnologija u suzbijanju kriminala i zaštiti ustavnoga poretka, pri čemu građanin treba biti zaštićen od zloporaba njegovih osobnih podataka.

47) HRS se zalaže za osiguranje svim hrvatskim braniteljima,  obiteljima,  poginulih i stradalnicima Domovinskog rata, pravnu sigurnost te materijalna i financijska prava u okviru materijalnih mogućnosti.

48) Hrvati su u Domovinskom ratu vodili obrambeni rat. HZ i HR Herceg Bosna, od Save do Neuma, nije bila zločinački poduhvat, HVO nije zločinačka vojska. Ne smije se negirati pojedinačne zločine, dapače, mora ih se istražiti i sankcionirati, ali ne smije se dopustiti gaženje naših svetinja. Radi dostojanstva žrtava, pravde i povratka povjerenja između naroda za procesuiranje svih ratnih zločina, teških povreda humanitarnog prava i svih drugih zločina poči­njenih tijekom rata, poštujući načelo individualne odgovornosti i kriv­nje. Premda ratni zločin ne zastarijeva, procesuiranje ratnih zločina radi ispunjenja pravde treba ubrzati kod postoje živi svjedoci i dokumentacija.

49) Obvezujemo svoje članove štititi temeljne  vrijednosti i dostojanstvo Domovinskog rata. Na taj način čuvamo moralni dignitet i  štitimo čast, ugled i dostojanstvo svih branitelja koji su sudjelovali u obrani Domovine.