ANALIZA STUDIJE EKONOMSKE OPRAVDANOSTI EKSPLOATACIJE UGLJA NA LEŽIŠTU DONJA RIČICA SA PROCJENOM UTICAJA NA OKOLIŠ, OPĆINA GORNJI VAKUF-USKOPLJE
UVOD
Prema dostupnoj Studiji ekonomske opravdanosti, predviđeno je širenje eksploatacijskog polja površinskog kopa Donja Ričica na oko 78 ha, uz planiranu eksploataciju približno 2.765.679 tona ugljena i otkrivku od 7.091.345 m³, što daje odnos otkrivke 2,56 m³/t. Planirano je vanjsko odlaganje jalovine i transport ugljena prema klasirnici Dimnjače. Prostorno-planska dokumentacija na koju se Studija poziva datira iz 1988. godine.
Ispod donosimo kratak sažetak pravno regulatornih anomalija, a opširnija i detaljnija analiza u Prilozima ispod.
– NORMATIVNI OKVIR
Relevantni pravni okvir obuhvaća, između ostalog:
• Zakon o zaštiti okoliša Federacije BiH („Službene novine FBiH“, br. 15/21)
• Uredbu o projektima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš („Službene novine FBiH“, br. 51/21, 33/22, 104/22)
• Zakon o koncesijama Federacije BiH („Službene novine FBiH“, br. 40/02, 61/06)
• Zakon o vodama Federacije BiH („Službene novine FBiH“, br. 70/06)
• Zakon o eksproprijaciji Federacije BiH
• Zakon o upravnom postupku Federacije BiH
• Prostorno-planske akte županijske i općinske razine.
– ANALIZA STUDIJE I PRAVNIH NEDOSTATAKA
- a) Studija se oslanja na zastarjele propise i prostorne planove iz razdoblja SFRJ, što je nespojivo s važećim okolišnim zakonodavstvom i obvezama harmonizacije s pravnom stečevinom EU.
- b) Nije proveden formalni postupak procjene utjecaja na okoliš (EIA) kako je propisano člancima 58.–69. Zakona o zaštiti okoliša FBiH. Procjena unutar Studije ne ispunjava zakonske uvjete za studiju utjecaja na okoliš, koja mora biti izrađena od ovlaštene institucije, uključivati odluku o obimu i sadržaju studije, javnu raspravu te okolišnu dozvolu.
- c) Izostala je kumulativna procjena utjecaja projekta u odnosu na postojeći površinski kop Dimnjače, iako je ista izričito propisana Uredbom o projektima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš.
- d) Prostorno-planska dokumentacija nije ažurirana niti usklađena s važećim planskim dokumentima na županijskoj i općinskoj razini, čime se dovodi u pitanje pravna valjanost prostorne osnove za projekt.
- e) Nisu pribavljene vodne dozvole propisane Zakonom o vodama, niti je izrađen hidrološko-hidrogeološki elaborat kao podloga za zaštitu voda i režima ispuštanja otpadnih voda.
– PROCEDURALNI I MATERIJALNI NEDOSTACI
U postupku odobravanja projekta nisu ispunjene obvezne pretpostavke iz okolišnih i koncesijskih propisa. Prema članku 60. Zakona o zaštiti okoliša, projekti koji mogu imati značajan utjecaj na okoliš mogu se odobriti tek nakon što investitor dobije okolišnu dozvolu izdanu po provedenom EIA postupku. Bez te dozvole, ne može se izdati koncesijsko odobrenje. Zakon o koncesijama propisuje da je dodjela koncesije dopuštena isključivo uz prethodno utvrđeni javni interes i usklađenost projekta s važećim prostornim planovima i okolišnim propisima. Studija u sadašnjem obliku ne ispunjava te pretpostavke.
– EKSPROPRIJACIJA
Sukladno Zakonu o eksproprijaciji, eksproprijacija je dopuštena isključivo za objekte od javnog interesa. U slučaju kada koncesijsko odobrenje i okolišna dozvola nisu pravomoćni ili su osporeni, ne postoji pravna osnova za pokretanje zakonitog postupka eksproprijacije. Time su svi takvi postupci izloženi poništenju u upravnom sporu. Identificirani pravni nedostaci predstavljaju ozbiljnu zapreku za zakonito odobrenje projekta. Oni omogućuju pokretanje upravnih i sudskih postupaka radi zaštite zakonitosti, uključujući podnošenje prigovora u postupku procjene utjecaja na okoliš, osporavanje koncesijskog akta te upravne tužbe uz zahtjev za privremenu mjeru odgode izvršenja.
– ZAKLJUČAK
Studija ekonomske opravdanosti širenja rudnika Donja Ričica pokazuje značajne formalno-pravne, materijalne i okolišne nedostatke. Na temelju važećih propisa Federacije BiH i Srednjobosanske županije/kantona, takvi nedostaci čine osnovu za pravno učinkovito osporavanje dodjele koncesije, izdavanja okolišne dozvole i provođenja eksproprijacije. Nadalje, omogućuju poduzimanje pravnih koraka u fazi javnih rasprava i upravnih postupaka radi zaštite javnog interesa i zakonitosti.
ANALITIKA PRAVNO FORMALNIH NEDOSTATAKA
Utvrđene su brojne materijalne, pravne i metodološke manjkavosti koje u svojoj ukupnosti ukazuju na to da predmetni projekt u sadašnjem obliku nema dostatno pravno, okolišno niti ekonomsko uporište. Ove manjkavosti dodatno ojačavaju zaključke iznesene u uvodnom sažetku te predstavljaju čvrste točke napada u postupcima EIA, koncesijskom postupku i eventualnim upravnim sporovima.
Regulatorne i planske manjkavosti
- Zastarjeli pravni okvir: Studija se u više poglavlja poziva na propise bivše SFRJ (npr. pravilnici o eksplozivima, miniranju, elektroinstalacijama i statičkom elektricitetu), koji su danas neprimjenjivi i u neskladu s pravnim okvirom FBiH i EU standardima. Time Studija ne zadovoljava temeljne zahtjeve pravne sigurnosti i zakonitosti.
- Neprovedena procjena utjecaja na okoliš (EIA – Environmental Impact Assessment): U samoj Studiji priznaje se da postupak EIA tek slijedi, odnosno da potrebne okolišne dozvole nisu pribavljene. Time Studija ne može služiti kao valjana podloga za donošenje odluka o koncesiji niti za pokretanje eksproprijacije.
- Kumulativni utjecaji nisu analizirani: Studija ne obuhvaća kumulativne utjecaje planiranog kopa Donja Ričica i postojećeg PK Dimnjače (zrak, buka, vibracije, vode, promet), što je izričit zahtjev okolišnih propisa.
- Nedostatak prostorno-planske usklađenosti: U poglavlju o pravnim ograničenjima Studija paušalno navodi da se ne očekuju prepreke pravne prirode, iako ne prilaže dokaze o usklađenosti projekta s važećom prostorno-planskom dokumentacijom.
Okolišne manjkavosti
- Analiza zraka i voda je generička i zastarjela: Koriste se pravilnici iz 2005. godine i opisni prikazi emisija, bez lokalnog baznog monitoringa, modeliranja disperzije ili realnih podataka. Nedostaju jasni planovi za baseline mjerenja i operativni monitoring.
- Izostanak hidrološko-hidrogeološkog elaborata: Studija predviđa crpljenje, odvodnju i ispuštanje voda, ali ne sadrži potrebne vodne akte ni analizu režima ispuštanja.
- Socijalni aspekt nije obrađen: Iako se spominje potreba otkupa zaštitnog pojasa (150–250 m), ne postoji nikakav program preseljenja, kompenzacija, popis objekata ni žalbeni mehanizmi, što je obvezni dio ESIA pristupa.
– Ekonomske kontradikcije i slabosti
- Nedostatak čvrstog plasmana nakon 2027. godine: Nakon što termoelektrana Tuzla praktično nestaje iz plana prodaje, predviđa se oslanjanje na industriju i široku potrošnju bez čvrstih ugovornih obveza.
- Ovisnost o jednom kupcu: Ključni industrijski kupac je Natron-Hayat, što stvara visok tržišni rizik.
- Visoki troškovi transporta trećih lica: Stavka troška prijevoza iznosi 2,46 milijuna KM godišnje bez detaljne podloge (rute, cijene/km, indeksacija), što ugrožava profitabilnost.
- Nepotpuni financijski pokazatelji: Nema prikazanog NPV-a, IRR-a ni diskontnih stopa. Studija prikazuje samo godišnju dobit bez scenarijske ili osjetljivosne analize.
- CAPEX i zemljište: Podaci o imovinsko-pravnim odnosima i investicijama su fragmentarni i nekoherentni; ne postoji usklađen investicijski i financijski plan.
Zaključak pravno formalnih nedostataka
Uzimajući u obzir sve navedene okolnosti, može se zaključiti da Studija ekonomske opravdanosti širenja rudnika Gračanica – Donja Ričica ne ispunjava zakonske, okolišne i ekonomske preduvjete za zakonito odobravanje projekta. Pravno mišljenje treba jasno naznačiti da ovakvo stanje stvari opravdava pokretanje postupaka za odbacivanje zahtjeva za koncesiju, obustavu eksproprijacije, zahtjev za dopunu i reviziju Studije u postupku EIA te pokretanje upravnih sporova s prijedlogom privremene mjere odgode izvršenja.
ANALIZA EKONOMSKIH KONTRADIKCIJA STUDIJE, POSLJEDICA ZA JAVNI INTERES I SRAZMJERNOST EKSPROPRIJACIJE
Ova analiza predstavlja dubinsku ekonomsku dijagnozu projekta eksploatacije uglja Donja Ričica uz primjenu stvarne koncesijske naknade od 1,11 KM/t (navedene u Studiji), s ciljem procjene stvarne ekonomske održivosti projekta i omjera koristi i troškova za javni interes.
1. Osnovni parametri iz Studije
- Godišnja proizvodnja: 300.000 t; ukupno kroz vijek 2.765.679 t (vijek eksploatacije 9,2 god.)
• Prosječna prodajna cijena: 103,10 KM/t
• Proizvodna cijena: 77,75 KM/t (uključuje transport trećih lica)
• Koncesijska naknada: 1,11 KM/t + jednokratna naknada
• Očekivani prihod: 285,14 mil. KM; Rashodi: 271,06 mil. KM; Dobit: 14,08 mil. KM
• Koeficijent otkrivke (Kpr): 2,56 m³/t
• Otkup imovine: 78 ha / 64 objekta
- Plasman nakon 2027. i oslonjenost na ograničen broj kupaca
Tabela plasmana prikazuje da se nakon 2025. ne predviđaju isporuke TE Tuzla, a plan se oslanja na industriju i široku potrošnju (200.000 t + 100.000 t godišnje).
- Troškovi transporta („treća lica”) – nedovoljno razrađeni i osjetljivi
Normativno je iskazano 6,14 KM/t za prijevozne usluge i ukupno ~0,85 mil. KM u referentnoj godini, dok je u tablici investicija pozicija „Kamioni za vanjski transport uglja – troškovi transporta (‘treća lica’)” ostavljena bez brojčanog iskaza. Ne postoje rute, udaljenosti, indeksi cijena ni mehanizmi indeksacije goriva, iako su to veliki pokretači troškova.
- Koeficijent otkrivke (Kpr=2,56 m³/t) i osjetljivost na gorivo/energiju
Studija računa na prosječni Kpr 2,56 m³/t, što znači 768.000 m³ otkrivke godišnje za 300.000 t uglja. Tablice materijala/energije pokazuju dominantne stavke goriva i električne energije; svako povećanje dizela/struje ili Kpr‑a (Koeficijent otkrivke rude) proporcionalno umanjuje maržu, a Studija ne daje kvantificirane scenarije osjetljivosti.
- CAPEX i zemljište – raspon procjena i rizik eskalacije
U sažetku je naveden iznos vlastitih ulaganja od 21.594.000 KM i plan za 2025.–2027., s velikim stavkama otkupa zemljišta. U drugom dijelu isti dokument navodi procijenjenu vrijednost nekretnina od 2.000.000 KM za 10,2 ha (12 objekata), ali i 20.000.000 KM za 78 ha (64 objekta). Takav raspon upućuje na nepouzdanost ulaznih pretpostavki i rizik značajnog povećanja ulaznih troškova.
- Niska prosječna dobit kroz vijek eksploatacije
Prema zbirnim brojkama Studije, očekivani prihod iznosi 285.141.505 KM, a rashodi 271.056.857 KM, pa je dobit 14.084.648 KM. Na planiranih 2.765.679 t to odgovara prosječnoj dobiti od oko 5,09 KM/t. Ovakav rezultat implicira iznimno malu rezervu za apsorpciju cjenovnih/materijalnih šokova i povećava rizik negativnih ishoda, što je itekako vidljivo kada se uradi izračun s koncesijom 1,11 KM/t:
a) Jedinična ekonomika s koncesijom 1,11 KM/t
Jedinična marža prije poreza (bez diskonta): 103,10 – 77,75 – 1,11 = 24,24 KM/t. Na 300.000 t/god to je približno 7,27 milijuna KM godišnje bruto marže.
Prema Studiji, ukupni prihod iznosi 285,14 mil. KM, rashodi 271,06 mil. KM, a dobit 14,08 mil. KM. Ukupno plaćena koncesija po stopi 1,11 KM/t iznosi približno 3,07 mil. KM, što je oko 1,08% ukupnog prihoda, ali čak oko 21,8% ukupne dobiti. Fiskalni priljev je dakle relativno mali prema prihodima, ali značajan u odnosu na profit.
b) Stres test i osjetljivost na potencijalna tržišna i/ili inflatorna kretanja
- Pad prodajne cijene −5% (~5,15 KM/t) briše gotovo cijelu projiciranu dobit kroz vijek (−14,26 mil. KM).
• Rast proizvodne cijene +5% (≈3,89 KM/t) smanjuje dobit na oko 3,3 mil. KM.
• Rast proizvodne cijene +10% vodi projekt u negativan rezultat (−21,5 mil. KM).
Model je izrazito osjetljiv: i uz koncesiju 1,11 KM/t, male promjene cijena ili troškova mogu u potpunosti izbrisati planirani profit. Ovo je ključno za procjenu razmjernosti javnog interesa.
8. Javne i socijalne obaveze
Predviđeni su značajni socijalni zahvati (otkup 78 ha / 64 objekta), što nosi visoke troškove i rizike (kompenzacije, preseljenja, potencijalni sporovi). Ti troškovi nisu kvantificirani u Studiji, što onemogućava potpunu procjenu javne koristi naspram društvenih troškova.
9. Metodološke slabosti: Studija u potpunosti izostavila izračun NPV (net present value – neto sadašnja vrijednost) /IRR (Internal rate of return – interna stopa povrata) i diskontiranja vremena
Studija ne sadrži NPV/IRR analize ni diskontirane novčane tokove. Projekt je kapitalno intenzivan i dugotrajan, pa bez diskontiranja nije moguće objektivno dokazati stvaranje realne ekonomske vrijednosti za javnost. Rentabilnost od 32% je statički pokazatelj koji ne zamjenjuje analizu vremenske vrijednosti novca.
10. Test javnog interesa i razmjernosti
Fiskalna korist (≈3,07 mil. KM koncesija) je skromna u odnosu na potencijalne društvene i okolišne troškove. Zbirna dobit je tanka (14,08 mil. KM kroz 9,2 godine), a projekt je vrlo osjetljiv na male promjene tržišnih uvjeta. Bez detaljne NPV/IRR i ESIA analize, ne može se dokazati pretežan javni interes niti razmjernost eksproprijacije.
Zaključak analize ekonomskih pokazatelja
Projekt, čak i uz koncesijsku naknadu od 1,11 KM/t, pokazuje marginalnu ekonomsku isplativost i visoku osjetljivost na male tržišne promjene. Javna korist je skromna, dok su potencijalni socijalni i okolišni troškovi značajni. Bez sveobuhvatne NPV/IRR i ESIA (Studije utjecaja na okoliš) analize, ne postoje dovoljno čvrsti temelji za dokazivanje pretežnog javnog interesa.
