a

Prijedlog izbornih pravila za izbor Gradskog vijeća Grada Mostara

Br.: 01-01-14-SR/01
23.06.2014.

Prijedlog izbornih pravila za izbor Gradskog vijeća Grada Mostara

 

Amandmani na Izborni zakon BiH

Poglavlje 19 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine pod nazivom ‘GRAD MOSTAR’ mijenja se i glasi:

POGLAVLJE 19

GRAD MOSTAR

Članak 19.1

 

Ovim Zakonom se uređuje izbor vijećnika u Vijeće Grada Mostara (u daljem tekstu: Gradsko vijeće). Izuzetno od odredaba Poglavlja 13. ovog Zakona, principi utvrđeni ovim Poglavljem primjenjuju se na izbore u Gradu Mostaru.

 

Članak 19.2

 

(1) Gradsko vijeće Grada Mostara sastoji se od tridesetpet (35) vijećnika koje neposredno biraju birači koji su upisani u Centralni birački spisak za glasanje na teritoriji cijelog područja Grada Mostara.

(2)    Određeni broj vijećnika bira se iz višečlanih izbornih jedinica prema formuli proporcionalne zastupljenosti, iz članka 9.5 ovog Zakona. Kompenzacijski mandati dodjeljuju se sa teritorije cijelog područja Grada Mostara kao cjeline, u skladu sa člankom 9.6 ovog Zakona.

(3)    Najmanje četiri člana svakog konstitutivnog naroda i jedan pripadnik ostalih bit će zastupljeno u Gradskom vijeću.

(4)    Birač ima jedan glasački listić za mandate proporcionalne zastupljenosti u višečlanim izbornim jedinicama za koje je birač upisan u Centralni birački spisak. Ovaj glasački listić uzima se u obzir i za raspodjelu kompenzacijskih mandata u skladu sa članom 10.5 ovog Zakona.

 

Članak 19.3

(1)    Od 35 mandata za Gradsko vijeće Grada Mostara, između dvadeset tri procenta (23%) i dvadeset sedam procenata (27%) su kompenzacijski mandati. Preostali mandati raspodjeljuju se u višečlanim izbornim jedinicama.

(2)    Broj višečlanih izbornih jedinica je tri. Minimalan broj članova višečlanih izbornih jedinica je tri.

 

  • Prvu izbornu jedinicu čini gradsko područje 1 i sastoji se od bivše općine Sjever i bivše općine Zapad
  • Drugu izbornu jedinicu čini gradsko područja 2 i sastoji se od bivše općine Stari Grad, bivše općine Jugozapad i Centralne zone.
  • Treću izbornu jedinicu čini gradsko područje 3 i sastoji se od bivše općine Jugoistok i bivše općine Jug(3)    Broj mandata za izbornu jedinicu utvrđuje se na sljedeći način: broj birača upisanih u Centralni birački spisak za Gradsko vijeće Grada Mostara, koji je utvrdila Centralna izborna komisija BiH, dijeli se s ukupnim brojem mandata koji se raspodjeljuju u izbornim jedinicama. Kako bi se utvrdio broj mandata koji pripadaju jednoj izbornoj jedinici, dijeli se broj birača upisanih u Centralni birački spisak za tu izbornu jedinicu sa količnikom koji je dobijen u prethodnoj podjeli. Mandati koji se ne mogu raspodijeliti na osnovu cijelih brojeva, raspodjeljuju se izbornim jedinicama na osnovu najvećeg decimalnog ostatka.

 

Članak 19.4

 

(1)   Od 35 članova Gradskog vijeća, koje neposredno biraju birači upisani u Centralni birački spisak,  27 (dvadesetsedam) se bira iz 3 višečlane izborne jedinice, a 8 (osam) su kompenzacijski mandati izabrani s teritorije Grada Mostara kao cjeline.

 

(2)   Ovi mandati se raspodjeljuju u skladu s člancima 9.5 do 9.8 ovog Zakona.

 

(3)   27 mandata iz višečlanih izbornih jedinica za Gradsko vijeće Grada Mostara raspodjeljuje se na sljedeći način:

 

  • Izborna jedinica jedan bira osam članova
  • Izborna jedinica dva bira petnaest članova
  • Izborna jedinica tri bira četiri člana

 

(4)   Nijedan od konstitutivnih naroda niti iz grupe “ostalih” ne mogu imati više od 17 svojih predstavnika u Gradskom vijeću.

 

Članak 19.5

(1)   Političke stranke, koalicije i nezavisni kandidati koji su ovjereni u skladu sa odredbama ovog Zakona, mogu se kandidirati za izbore u izbornoj jedinici.

(2)   Svaki nezavisni kandidat za mandat u izbornoj jedinici kandidira se na jednoj kandidatskoj listi.

Članak 19.6

(1) U svakoj višečlanoj izbornoj jedinici mandati se raspodjeljuju prema formuli iz članka 9.5 ovog Zakona.

Članak 19.7

 

Kompenzacijski mandati dodjeljuju se prema formuli iz članka 9.6 ovog Zakona.

(1)   Kompenzacijski mandat, koji je osvojila politička stranka ili koalicija, u skladu sa članom 10.5 ovog Zakona, raspodjeljuje se jedan po jedan neizabranim kandidatima na kandidatskoj listi političke stranke ili koalicije za kompenzacijske mandate, počevši od vrha liste, sve dok se svi mandati ne raspodijele ili dok se lista ne iscrpi.

(2)   Ukoliko svaki od konstitutivnih naroda ne osvoji minimalan broj od četiri mandata, ili ne bude izabran makar jedan vijećnik iz reda ‘ostalih’,  naknadni kompenzacijski mandat se dodjeljuje kandidatu relevantnog naroda ili ‘ostalih’ sa kompenzacijske liste političke stranke ili koalicije koja je osvojila najveći broj glasova i koja na listi ima još kvalificiranih kandidata iz reda relevantnog konstitutivnog naroda ili ‘ostalih’.

(3)   Ukoliko politička stranka ili koalicija na svojoj kompenzacijskoj listi nema dovoljno kvalificiranih kandidata iz reda relevantnog konstitutivnog naroda ili ‘ostalih’ da popuni mjesta koja su joj dodijeljena, mandat se prenosi na listu stranke ili koalicije koja je osvojila naveći broj glasova i koja ima još takvih kandidata na svojoj kompenzacijskoj listi. Ukoliko na bilo kojoj kompenzacijskoj listi nema kandidata iz reda relevantnog konstitutivnog naroda ili ‘ostalih’, mjesto se prenosi na listu stranke ili koalicije koja je osvojila najveći broj glasova i koja ima još takvih kandidata na drugoj listi, u skladu sa članom 9.8 stav (2) ovog Zakona.

Članak 19.8

(1)    Ako se prilikom raspodjele u skladu sa članovima 10.4, 10.5 i 10.6 ovog Zakona dobiju identični količnici, mandat se dodjeljuje žrijebanjem.

(2)    Mandati koje lista dobije raspodjeljuju se među kandidatima sa liste na način utvrđen u članu 9. 8 stav (2) ovog Zakona.

(3)    Ako politička stranka ili koalicija nema na listi dovoljno kandidata da popuni mjesta koja su joj dodijeljena, mandati se prenose na kandidatske liste te političke stranke ili koalicije u drugoj izbornoj jedinici, u skladu sa postupkom iz članka 9.7 ovog Zakona.

 

Članak 19.9

(1)   Ako mandat izabranog nezavisnog kandidata prestane u skladu s odredbama članka 1.10 ovog Zakona, mandat ostaje upražnjen na način utvrđen u članu 9.9 ovog Zakona.

(2)   Ako mandat kandidata političke stranke ili koalicije prestane u skladu s odredbama članka 1.10 ovog Zakona, mandat se dodjeljuje na način utvrđen u članku 9.10 ovog Zakona.

 

Članak 19.10

(1)   Pri raspodjeli mandata kako bi se popunili mandati koji su prestali u skladu s članom 1.10 ovog Zakona, osigurava se minimalna zastupljenost od četiri članka iz reda svakog konstitutivnog naroda i jednog iz reda ostalih.

(2)   Sljedeća pravila primjenjivat će se i ista derogiraju rješenja predviđena u članovima 9.9 i 9.10 ovog Zakona svaki put kada bi primjena ovih članova svela zastupljenost jednog konstitutivnog naroda ispod minimuma određenog u članku 19.2 stavak (3) ovog Zakona:

a)  Ako mandat izabranog nezavisnog kandidata prestane, u skladu sa članom 10.8 ovog Zakona, upražnjeno mjesto popunit će se iz reda političke stranke ili koalicije koja ima najveći količnik u istoj izbornoj jedinici i koja, u skladu sa članom 9.8 stav (2) ovog Zakona na svojoj listi ima još kvalificiranih kandidata iz reda istog konstitutivnog naroda ili ‘ostalih’ iz kojeg je bio i nezavisni kandidat kojem je prestao mandat.

1). Ukoliko politička stranka ili koalicija nema dovoljno kvalificiranih kandidata na listi u istoj izbornoj jedinici da popuni mjesta koja su joj dodijeljena, mandat se prenosi na listu stranke ili koalicije koja je osvojila najveći broj glasova i koja na svojoj listi ima još takvih kandidata u bilo kojoj drugoj izbornoj jedinici u skladu s članom 9.8 stav (2) ovog Zakona.

b) Ako mandat izabranog kandidata političke stranke ili koalicije prestane, mandat se dodjeljuje sljedećem kandidatu sa liste iste izborne jedinice koji pripada istom konstitutivnom narodu kao i prvobitni kandidat, u skladu s članom 9.8 stav (2) ovog Zakona.

1). U slučaju da nema preostalih kandidata na listi iste izborne jedinice koji pripadaju istom konstitutivnom narodu, mandat se dodjeljuje listi iste političke stranke ili koalicije u drugoj izbornoj jedinici koja je osvojila najveći broj glasova, u skladu s članom 9.8 stav (2) ovog Zakona.

2). Ukoliko nema preostalih kandidata na listama bilo koje političke stranke ili koalicije, mandat se dodjeljuje političkoj stranci ili koaliciji iz iste izborne jedinice koja je osvojila najveći broj glasova i koja ima kvalificiranog kandidata koji pripada istom konstitutivnom narodu kao i prvobitni kandidat sa njene liste, u skladu s članom 9.8 stav (29) ovog Zakona.

3). Ukoliko nema preostalih kandidata iz iste izborne jedinice koji pripadaju istom konstitutivnom narodu kao i prvobitni kandidat, mandat se dodjeljuje političkoj stranci ili koaliciji u bilo kojoj izbornoj jedinici, koja je osvojila najveći broj glasova i ima kvalificirane kandidate koji pripadaju tom konstitutivnom narodu u skladu s članom 9.8 stav (2) ovog Zakona.

c)   Ako kompenzacijski mandat izabranog kandidata političke stranke ili koalicije prestane, mandat se dodjeljuje kandidatu sa iste liste kompenzacijskih mandata koji pripada istom konstitutivnom narodu, u skladu s članom 9.7 ovog Zakona.

1). U slučaju da nema preostalih kvalificiranih kandidata koji pripadaju istom konstitutivnom narodu na istoj listi kompenzacijskih mandata, mandat se dodjeljuje stranci ili koaliciji koja je osvojila najveći broj glasova i koja ima kvalificiranog kandidata iz reda istog konstitutivnog naroda na svojoj listi kompenzacijskih mandata. Mandat se tada dodjeljuje u skladu s članom 9.7 ovog Zakona.

 

Članak 19.11

 

Izuzetno od odredaba članka 13.7 ovog Zakona, gradonačelnik Grada Mostara se bira indirektno u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine

 

OBRAZLOŽENJE

 

Odlukom Ustavnog suda BiH br. 9/09 o točki 3. Izreke je utvrđeno da odredbe članka 19.2. st 1 i 3., nisu u skladu s članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u vezi s članom 25. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima.

 

(1.)         U sastav gradskog vijeća ulazi tridesetpet (35) članova. Vijećnici u Gradskom vijeću se biraju u gradskoj izbornoj jedinici i izbornom jedinicama gradskog područja, na način utvrđen u članku 19.4. ovog zakona.

 

(2.)         Gradska Izborna jedinica u smislu prethodnog stava obuhvata cijelo područje Grada definirano u članku 5. Statuta Grada Mostara.

 

(3.)         Izborne jedinice gradskog područja u smislu stava 1. ovog članka su bivše gradske općine kako je to definirano člankom 7. i člankom 15. Statuta Grada Mostara.

 

Iako je navedenom Odlukom Ustavnog suda ukinuta odredba po kojoj su gradska područja izborne jedinice, Ustav FBiH u poglavlju koje se odnosi na Grad Mostar u točki 4. predviđa postojanje gradskih područja.

 

“VI.C Organizacija Mostara

1)      U Hercegovačko-neretvanskom kantonu, Grad Mostar se organizira kao jedna teritorijalna jedinica uprave i lokalne samouprave.

2)      Grad Mostar ima nadležnosti općine, osim ako zakonom nije drugačije propisano.

3)      Organizacija Grada Mostara se regulira zakonom i Statutom Grada Mostara. Statutom se određuju gradska područja u kojima gradska uprava ima svoje podružnice isključivo u svrhu pružanja usluga građanima u njihovom okruženju. Statutom se određuje broj gradskih područja.

4)      Gradska područja su izborne jedinice. Statutom se određuje sastav Gradskog vijeća, a izborni postupak se regulira Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine i Statutom na način koji može odstupati od uvjeta propisanih u članku VI.A ovog Ustava…itd.

Imajući u vidu ove odredbe navedeni amandman podrazumijeva model koji zadovoljava Odluku Ustavnog suda i koji nije u biti u suprotnosti sa Ustavom FBiH uz ispunjenje osnovnog cilja, a to je otklanjanje diskriminacije koju je utvrdio Ustavni sud.

Odredbe Ustava FBiH impliciraju kako se izbori za Gradsko vijeće trebaju provesti u okviru višečlanih izbornih jedinica, a što je u proceduralnom smislu već definirano postojećim odredbama Izbornog zakona BiH.

Dodjela mandata na ovaj način bi također osigurala poštivanje odredbi o minimalnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih u Gradskom vijeću. Ovim postupkom bi se također u cijelosti ispoštovala odluka Ustavnog suda BiH uz nešto jednostavniji izborni postupak.

Zašto Republikanci?

Pred zakonom i u društvu svi moraju biti jednaki!

Republikanski duh znači dosljedno poštivanje načela vladavine zakona, tj. načela po kojem svi, počevši od zastupnika i predstavnika vlasti, pa do naroda moraju biti podređeni istim zakonima. Glavna odlika republikanskog duha je jasno odricanje privilegija i usluga koje moćnici smatraju svojinom i ponudom prijateljima i klijentima. To je temelj svake nepravednosti i korupcije. Pred zakonom i u društvu svi moraju biti jednaki!

 

 

Pratite nas:
Slaven Raguz