POLITIČKA I SOCIJALNA NESIGURNOST SU OPASNOSTI ZA OBITELJI U BIH – HRS NA VELIKOJ KONFERENCIJI O OBITELJI U DUBROVNIKU
Uloga obitelji u društvu je, vjerojatno, jedina stvar oko koje ćemo se svi složiti u BiH. Kod nas ne napadaju uloge oca i majke kao što je to slučaj u Europi, ide se u napadanje identiteta. U javnom diskursu se sve manje koristi terminologija nacionalne i narodne pripadnosti, potencira se tzv. etnička. Dodajmo tome korupciju i nepotizam, vrlo lako se dođe do zaključka kako su politička nestabilnost i stranački neofeudalizam glavne opasnosti po obitelj u BiH.
Zaključak je ovo izlaganja koje je Slaven Raguž imao gostujući na središnjem događaju velike međunarodne „Konferencije o obitelji“ održane u Dubrovniku. Pred auditorijem koji je okupio više desetaka članova Parlamenta EU, predstavnike Vlade Velike Britanije, Italije, Poljske, Češke, Slovačke, predstavnike Sabora RH, američkog Senata i Parlamenata iz većine zemalja EU, Raguž je govorio o situaciji u BiH općenito, s posebnim osvrtom na živote prosječne obitelji u BiH.
„Mi nemamo problem osobne sigurnosti, koliko imamo problem opće, socijalne i pravne (ne)sigurnosti. Kao što smo predvidjeli na Konferenciji koju smo prošle godine imali u Mostaru, BiH je danas tlo potenciranja političke krize koja graniči s konfliktom. Dodajmo tome kako se u BiH vrlo teško živi ako niste član vladajuće političke stranke, dobiju se vrlo lako razlozi zašto obitelji napuštaju BiH. Objavljena je informacija kako je iznos prosječne potrošačke korpe u nas oko 1650 eura, dok je prosječna plaća oko 500 eura. Dakle, prosječna obitelj s dvoje uposlenih ne može servisirati osnovne životne potrebe. Zato je nama potrebna prvo društvena katarza, da konačno krenemo u obračun s korupcijom, a to u BiH znači da se krenemo jače boriti protiv političkih elita. U tome nam je potrebna pomoć međunarodne zajednice, ali one koja će razumjeti i poštovati višenacionalni duh BiH, ne namećući neke „nadnacionalne“ ideje koje su ne samo davno propale, nego i dovele do sukoba početkom 90-ih prošlog stoljeća“ u svome izlaganju iznio je Raguž.
Konferenciji je prisustvovalo i izaslanstvo HRS-a koje je iskoristilo prigodu i odradilo niz diplomatskih sastanaka ne samo s političkim predstavnicima, nego i okupljenim gospodarstvenicima iz SAD-a i Hrvatske. Posebno je bilo zanimljivo razgovarati s vlasnicima multinacionalnih telekomunikacijskih tvrtki iz SAD-a, s kojima su razmijenjene informacije o budućnosti širokopojasnog prijenosa podataka koji se sve više sa zemlje seli u svemir.
Nakon završetka konferencije, Slaven Raguž je održao sastanak s Nicolom Procaccinijem, predsjednikom Kluba ECR-a u Europskom Parlamentu i najbližim suradnikom Predsjednice Vlade Italije Georgie Meloni. Dogovoren je početak procesa pristupanja HRS-a ECR grupaciji kao i organizacija Western Balkans Summita u Mostaru, o čemu će javnosti biti naknadno obaviještena.