SLAVEN RAGUŽ DUŽNOSNICIMA EU: STAVITE BIH POD INGERENCIJU UREDA EUROPSKE TUŽITELJICE
U Sofiji (Bugarska) se proteklog vikenda održao „Western Balkan Summit“, gdje se diskutiralo o smjernicama strategije EU prema zemljama Zapadnog Balkana, koje će biti definirane u dokumentu Deklaracije Summita koji će se dogoditi u Tirani ovih dana.
Na Summitu je, kao jedini predstavnik BiH, bio prisutan predsjednik HRS-a Slaven Raguž koji je službeno bio jedan od govornika na Summitu. Neslužbeni dio Summita je bio predviđen za bilateralne sastanke s visokim dužnosnicima EU Komisije, predstavnicima Vlada zemalja članica, kao i predstavnika Europskog Parlamenta.
Slaven Raguž se tako sastao s Mariyaom Gabriel, povjerenicom Europske Komisije za istraživanje, obrazovanje, inovacije i kulturu s kojom je razmijenio mišljenja o politici EU s aspekta ICT usluga i roaming strategije EU prema zemljama Zapadnog Balkana, o čemu će biti govora u Tirani.
Sastao se i s vicepremijerkom Kosova Emilijom Redžepi. U razgovoru s njom, Raguž je istaknuo kako odnos EU prema Kosovu ima dosta zajedničkih točaka s odnosom kojeg EU ima prema BiH: nepostojanje zajedničke konzistentne politike gdje svaka članica, osobito članice iz zapadne Europe, vodi svoju politiku, što stvara svojevrstan status quo na terenu koji stopira bilo kakav ekonomski i politički razvitak ovih zemalja.
U svom govoru na Summitu Raguž je, na primjeru politike EU s početka 90-ih godina prošlog stoljeća, pokazao koliko može biti pogubna pogrešna politika međunarodne zajednice prema BiH.
„BiH je zemlja tri konstitutivna naroda i mora se to prihvatiti kao činjenica! Nastojanja umjetnog kreiranja jedne države, jednog naroda i jedne vlade, vodi BiH u propast. BiH ne može biti mala Jugoslavija, sa Sarajevom koje preuzima ulogu nekadašnjeg Beograda. EU ne može doći u BiH s predefiniranom agendom i onda prilagođavati stvarnost toj agendi, nego se mora dogoditi obrnuto. Prihvatiti i poštovati činjenicu da u BiH žive tri konstitutivna naroda s različitim kulturno, običajnim i političkim naslijeđem. Odnos „učitelja koji diktira i učenika koji pokorno mora slušati“ se mora promijeniti, jer ne vodi nikamo, dapače. EU mora naučiti iz iskustva skoro 30 godina pogrešne politike prema BiH“ rekao je Raguž.
Na pitanje jednog EU Parlamentarca što bi EU danas morala napraviti, Raguž je dao vrlo jasan odgovor: „BiH, kao i ostale zemlje Zapadnog Balkana bi morale dobiti što prije kandidatski status, kako bi mogle doći pod ingerenciju ureda Europske javne tužiteljice. Korupcija i kriminal su najjača zajednička stavka svih zemalja Zapadnog Balkana, a BiH u svemu prednjači. Ako je politika EU prema BiH iskrenih namjera, onda bi ovo morao biti prvi korak.“
Na marginama Summita, Raguž je iskoristio prigodu susreta s EU dužnosnicima i pozvao ih na dolazak u BiH u organizaciji HRS-a. Politika EU prema BiH se mora graditi u BiH, a ne u uredima po Bruxellesu i Strasbourgu. Uz to, razgovarano je i o pristupanju HRS-a ECR stranci, o čemu će javnost više biti informirana tijekom 2023. godine.
