HRS podnio Apelaciju Ustavnom sudu zbog načina održavanja nastave
Nakon što su se iscrpile sve druge pravne mogućnosti s kojima smo nastojali natjerati odgovorne na izmjene preporuka školama za odvijanje nastave u aktualnim epidemiološkim uvjetima, nije nam preostalo ništa drugo nego dignuti sve na razinu Ustavnog suda. Ako već ne možemo mi, da Ustavni sud prekine ovu nakaradnu improvizaciju u školama i natjera ministarstvo obrazovanja i Vladu HNŽ na bavljenje svojim poslom.
HRS je prvo u Skupštini HNŽ-a, na sjednici održanoj 01.09., pokušao kao točku dnevnog reda staviti „Preporuke školama za odvijanje nastave u otežanim epidemiološkim uvjetima“, što su HDZ i SDA vješto onemogućili. Nakon toga smo svoje zahtjeve uputili u proceduru kao zastupničku inicijativu, inzistirajući na tome da se u najvećem zakonodavnom tijelu županije definira i odlučuje o Pravilniku održavanja nastave u otežanim epidemiološkim uvjetima, što je većinski odbijeno u ovom tijelu. Nije nam preostalo ništa drugo, nego da u ovih mjesec dana pripremimo apelaciju Ustavnom sudu zbog kršenja prava i sloboda djece, na način da ju Ustavni sud prihvati.
Više je stavki koje smo naveli u apelaciji. Prva je ta da je ministarstvo obrazovanja bespogovorno prihvatilo preporuke kriznog stožera ministarstva zdravstva i u krajnje nepovoljan položaj stavilo škole, nastavno osoblje i učenike. Naime, krizni stožeri ministarstva zdravstva, što je potvrdio i sam ministar Opsenica, imaju ingerencije isključivo nad zdravstvenim ustanovama. Odgovornost davanja preporuka obrazovnim institucijama je isključivo na ministarstvu obrazovanja. Prebacivanjem odgovornosti školama za donošenje tzv. kriznih planova djelovanja, odnosno nastavnom osoblju koje niti je stručno obrazovano, niti obučeno za ovakvu vrstu odlučivanja, ministarstvo je prekršilo cijeli niz zakona i vrijeđa ustavno pravo djece na obrazovanje.
Skraćivanje sati na 30 minuta je moralo biti popraćeno prilagodbom Pedagoških standarda i normativa, prilagodbom nastavnog plana i programa, kao i drugim zakonskim regulativama. Nastavno osoblje u školama je primorano zbog ovoga, u nekim slučajevima, raditi dupli posao. Opravdanje za skraćivanje nastave ne može biti „ionako onih zadnjih 15 minuta prođe ležerno“, kao što je to Premijer obrazložio u Skupštini. Isto vrijedi i za organizaciju postupanja u slučajevima potvrđene zaraze korona virusom kod učenika. Svaka škola postupa na svoj način, plan djelovanja nije međuresorno usklađen, škole su prinuđene improvizirati, pa se događa da pojedina djeca zbog mjera izolacije dva tjedna ne smiju ići u školu, ali u međuvremenu redovito mogu ići na treninge, rođendanske fešte i druge vannastavne aktivnosti.
Na kraju, ono najvažnije, nastava na daljinu nije zakonski i bilo kojim relevantnim propisom definirana. Djeci se nastavni materijali dostavljaju putem društvenih mreža, mobilnih grupa i putem Interneta, gdje ne postoji minimum osobne interakcije. Djeca koja imaju poteškoća sa Internet pristupom, nastavno osoblje neobučeno na korištenje modernih tehnologija, neposjedovanje adekvatne tehnološke opreme, samo su nekoliko razloga u nizu koji potvrđuju kršenje prava djece na obrazovanje i pokazuju apsolutnu nebrigu i nestručnost izvršne vlasti kada je u pitanju ono što bi moralo biti najvažnije u jednome društvu, a to su prava djece.
Od Ustavnog suda tražimo da se naloži Skupštini HNŽ i ministarstvu obrazovanja donošenje pravnih propisa reguliranja nastave u otežanim epidemiološkim uvjetima. Cilj nam je natjerati nadležne da nastave u školi organiziraju po redovitom planu i programu, uz osiguranje osnovnih epidemiloško-higijenskih zaštitnih mjera te, eventualnu, nastavu na daljinu regulirati za to relevantnim pravnim propisima s kojima će se definirati osiguravanje osnovnih tehnoloških uvjeta za provedbu iste.
Slaven Raguž
