NAKON ŠTO SE GODINAMA PRAVIO MRTAV, NEVENKO HERCEG BI REFORMIRAO ZDRAVSTVO – GDJE SI DO SAD BIO JUNAČE?
Nevenko Herceg se sastao s čelnikom Nezavisnog sindikata zaposlenika Sveučilišne kliničke bolnice Mostar. Premijer s devetogodišnjim mandatom izjavio je sljedeće:
‘’Hercegovačko-neretvanski kanton ima oko 10 % ukupnoga stanovništva u FBiH, a u našem zdravstvenom sistemu radi čak više od 20 % zdravstvenih radnika uposlenih u zdravstvu Federacije. Izostankom racionalizma pri ovakvom zapošljavanja kroz godine, urušava se zdravstveni sistem, a ugrožava održivost cijelog Kantona, što mi u Vladi nećemo dopustiti’’ – poručio je premijer Herceg nakon sastanka.
Kad pročitate ovu izjavu pomislili biste kako se radi o novoimenovanom premijeru koji je svjestan svih problema koje je prethodna Vlada gurala pod tepih i odlučan je uhvatiti se u koštac s istima. Isti taj premijer se u više navrata oglušio na zastupnička pitanja HRS-a po pitanju uprava bolnica koje posluju negativno, kao i cijelog niza drugih inicijativa. Pa krenimo redom.
Nije nikakva tajna da u zdravstvenim ustanovama HNŽ-a ima viška radnika, uglavnom nemedicinskog osoblja, što nije spriječilo ravnatelja SKB Mostar da u 2022.godini u radni odnos na određeno vrijeme primi 102 zaposlenika, od čega su 52 zaposlenika medicinski kadar. Uz isplate neto plaća zaposlenicima SKB Mostar za 2022. godinu nisu uplaćene obaveze za pripadajuće poreze i doprinose u iznosu od 29.255.009 KM, što s obvezama iz prethodnog perioda iznosi 81.072.943 KM. Radnici u SKB Mostar, čiji je suosnivač HNŽ, praktično rade na crno. JU Opća bolnica Konjic prema revizorskom izvješću iz 2019.godine također ne uplaćuje pripadajuće poreze i doprinose na plaće radnika, pa je po tom osnovu iskazana obaveza na dan 31. 12. 2019. bila 10.563.533 KM.
Bez obzira na to što ni jedna bolnica u HNŽ-u koja je bila predmetom, kao ni ZZO HNŽ, nije dobila pozitivan izvještaj financijskih izvještaja, niti jedan menadžment zdravstvenih ustanova nije smijenjen niti je Vlada tražila njihovu odgovornost. Županijsko tužiteljstvo i pravobranitelj ostali su skrštenih ruku iako revizorski izvještaji sadrže brojne dokaze nezakonitog djelovanja i netransparentnog trošenja novca.
U Strategiji za provedbu reforme iz oblasti zdravstva za područje HNŽ-a za razdoblje 2017. – 2020. stoji kako je jedan od najvećih izazova bolničke zdravstvene zaštite postizanje optimalne iskorištenosti resursa:
- SKB Mostar 65 %
- Kantonalna bolnica ”dr Safet Mujić” Mostar 46,30 %
- Opća bolnica Konjic 34,40 %
U EU minimum opstojnosti je iskorištenost – zauzetost posteljnog fonda od 75 %. Iako smo debelo ispod minimalnog praga opstojnosti to nije spriječilo Vladu da predloži i Skupštinu HNŽ donese Odluku o kreditnom zaduženju za izgradnju, obnovu i opremanje više odjela Kantonalne bolnice dr. Safet Mujić Mostar, dogradnju i opremanje novih odjela u Općoj bolnici Konjic, bez ikakvih detalja o odjelima, opravdanosti i potrebama za istim, te u konačnici benefitima za krajnjeg korisnika.
U jednom od svojih emotivnih obraćanja možebitni i sad ministar zdravstva u Vladi HNŽ Goran Opsenica izjavio je kako je od 2012. do 2018. godine Zavod zdravstvenog osiguranja (ZZO) HNŽ za 35 % ili 24 milijuna KM uvećao sredstva za financiranje zdravstvenih ustanova, a da su materijalna prava djelatnika ostala nepromijenjena.
”Posljedica stalnoga povećanja sredstava za financiranje zdravstvenih ustanova je mizeran postotak financijskoga plana od 13,8 % za osnovna prava osiguranika (lista lijekova, ortopedska i druga pomagala, liječenje van županije i refundacija bolovanja) što je uvjerljivo najniži postotak izdvajanja u FBiH”, objasnio je Opsenica.
Ceh netransparentnog trošenja i nezakonitog postupanja u zdravstvenim ustanovama plaćaju krajnji korisnici koji ostaju uskraćeni za svoja prava.
Zavod za javno zdravstvo HNŽ ne pravi prijedlog Plana i programa mjera zdravstvene zaštite na temelju stvarnih podataka o zdravstvenom stanju i potrebama stanovništva na osnovu kojeg bi se trebao donijeti Program zdravstvene zaštite o pružanju zdravstvenih usluga koje su predmet ugovaranja, za svaku godinu. Umjesto toga Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ-a usluge ugovara ‘od oka’ prema Odluci iz 2005.godine. Nedavno je na skupštinskoj sjednici, doduše po pitanju socijalne zaštite, predstavnica Ministarstva rekla kako oni “planiraju slučajno”. Da se vratimo na odgovornost ključnih dionika zdravstvenog sustava treba napomenuti kako su oba gore navedena zavoda godinama u nadležnosti premijera Hercega, odnosno stranačkog mu kolege ministra Opsenice.
Štrajk zdravstvenih radnika HNŽ-a je posljedica dugogodišnjeg javašluka u zdravstvu HNŽ-a. Problemi u zdravstvenom sustavu HNŽ-a brojni su i variraju od ustanove do ustanove, ali jedna stvar je zajednička svima. Nitko od ravnatelja nije podnio ostavku niti je dobio otkaz, niti je ikad odgovarao zbog dokumentiranih nezakonitosti u poslovanju. Iluzorno je očekivati da sami sebi daju otkaze.
Nego, zanima nas tko vam je do sad branio da jasno i glasno progovorite o fundamentalnim problemima koji su se nagomilali u ovom resoru?
