Dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima: izbrisati iz naziva ulica i institucija imena zločinaca
Dana 23. kolovoza 1939. godine potpisan je njemačko-sovjetski pakt o nenapadanju, poznat kao Sporazum Molotov-Ribbentrop, kojim je postignut javni sporazum o nenapadanju i tajni sporazum o podjeli interesnih sfera u Istočnoj Europi. Tim sporazumom Hitler i Staljin su de facto i de iure postali saveznici, reklo bi se saveznici u zlu. Upravo zbog toga taj dan je Deklaracijom Europskog parlamenta postao europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma (2008.), a potvrđen je točkom 15. Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu (2009.).
U završnom dijelu Rezolucije, parlamenti i vlade svih država članica EU-a, država kandidatkinja za članstvo u EU i zemalja povezanih s Europskom unijom pozvani su na usvajanje i provedbu te Rezolucije. Prije toga Vijeće Europe donijelo je Rezoluciju 1481 (2006. godine) o potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih režima. Europski Parlament je donio Rezoluciju (2019. godine) o važnosti europskog sjećanja na budućnost Europe.
Međutim, u Bosni i Hercegovini se gotovo ignoriraju nabrojane europske rezolucije, posebice one koje osuđuju komunistički režim koji je odnio od 80 000 000 do 100 000 000 žrtava u svijetu, od toga nekoliko desetaka tisuća naših sugrađana. Zaokupljeni korupcijom, nepotizmom, klijentelizmom, zaboravljaju, ili bolje rečeno, ignoriraju žrtve komunističkog režima čije kosti i dan-danas leže u stotinama jama (masovnih grobnica) od Austrije do Makedonije? Jasno se vidi po tomu što i danas u Bosni i Hercegovini možemo naići na nazive ulica (i to glavnih, najvećih), trgova, škola itd. kako po visokorangiranim nacističkim, tako i komunističkim dužnosnicima, pa i po samom maršalu koji se našao (po procjenama svjetskih stručnjaka) na nezavidnom devetom mjestu najvećih svjetskih zločinaca, s više od 1 100 000 (slovima: milijun i sto tisuća) ubijenih.
Tim brojem zaostaje korak za svojim idejnim kolegama Pol Potom, Vladimirom Iljič Lenjinom, Mao Zedongom i Josip Visarionović Staljinom. Licemjerno je obilježavati Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima, ako se nastave ignorirati zločini komunizma. HRS će u svome radu kroz općinska i gradska vijeća među prvim aktivnostima staviti i inicijativu micanja naziva komunističkih prvaka i njihovog maršala sa državnih institucija i javne imovine, kako bi njihove žrtve i njihove obitelji doživjeli zadovoljštinu i mir. To nam nalažu i Rezolucije EU, nabrojane na početku teksta, a navodno tamo težimo.
HRS
